Mjesto susreta

Kako do nas

Prometni položaj grada Šibenika je izuzetno značajan jer dobre prometne veze omogućuju kvalitetnu povezanost s okolnim područjima Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (33km) i Knina (55km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. Značajna je i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko splitske zračne luke u Kaštelima (udaljena 45 km) i zadarske zračne luke Zemunik (udaljena 50 km). Novoizgrađena autocesta Dalmatina još je kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te Europom.
Solaris Beach Resort je smješten u središnjoj Dalmaciji. GPS N 43°42´00´ E 15°53´20´

Zbog svoje pozicije je odlično povezan. Pripremili smo za vas korisne informacije kako do nas.

Dolazite li avionom u zračne luke Split (SPU) ili Zadar(ZAD) u Solaris ćete autocestom A1 stići za 40 minuta. S autoceste silazite na izlazu Šibenik, zatim nastavljate državnom cestom D8 u smjeru Splita sve do putokaza za Solaris gdje skrećete desno. Nastavite ravno do našeg resorta. Druga mogućnost je cijelim putem ići uz more državnom cestom D8, vožnja traje svega 20 min duže.

Idete li prema Solarisu iz smjera Zagreba tj.sjevera autocesta A1 je najbrži put. Alternativna opcija je prema jugu krenuti državnom cestom D1. Autocestom se putuje nešto brže, a državna cesta nudi panoramski pogled onima koji imaju malo vremena stati i uživati u krajoliku. Putovanje cestom D1 traje oko 1 sat duže.

Automobilom iz centra Šibenika uputite se prema istočnom izlazu iz grada. Pratite glavnu cestu do skretanja na državnu cestu D8 prema Splitu. Doći ćete do putokaza za Solaris, skrenuti desno i nastaviti još 1,5km izravno do Solaris Beach Resorta.

Stižete li autobusom do kolodvora u Šibeniku do Solarisa možete stići izravnom linijom autobusa za Solaris koji kreće s gradske tržnice. Vožnja traje 15 minuta.

Preporučujemo da iz inozemstva krenite ranije i izbjegnite gužvu na cestama i graničnim prijelazima.


Smještaj

Smještaj sudionika 26. hrvatskog skupa kemičara i kemijskih inženjera i 4. simpozija Vladimir Prelog bit će organiziran u hotelima Amadria Park Andrija ****, Amadria Park Jakov **** i hotelu Niko***. Konferencijski centar Šibenik smješten je u neposrednoj blizini hotela Andrija i Jakov, dok je hotel Niko udaljen cca 700 m.

Za registrirane sudionike, Znanstveno-organizacijski odbor osigurao je sljedeće cijene smještaja po osobi po danu, na bazi noćenja s doručkom:

Hotel Niko ***
Dvokrevetna soba: 330,00 kn
Dvokrevetna soba – single use: 522,00 kn

Hoteli Jakov i Andrija****
Dvokrevetna soba: 410,00 kn
Dvokrevetna soba – single use: 650,00 kn

Boravišna pristojba iznosi 8 kn dnevno i nije uključena u cijenu.
Registrirani sudionici moći će putem ovih mrežnih stranica, u izravnoj komunikaciji s hotelima, rezervirati svoj smještaj. Više informacija uskoro.

www.amadriapark.com


O Šibeniku

Šibenik se od svih hrvatskih gradova na Jadranu ističe svojim jedinstvenim položajem u slikovitom i prostranom zaljevu na ušću rijeke Krke. Nastao kao starohrvatski castrum, utvrda ili tabor, podno tvrđave sv. Mihovila, koja i danas dominira gradom, Šibenik se prvi puta spominje 1066. godine u ispravi najznačajnijeg vladara hrvatske države – kralja Petra Krešimira IV. Šibenik, kao samorodni hrvatski grad, 1290. godine kad je uspostavljena šibenska biskupija dobiva civitet odnosno status grada.

 

 

Pogled na Šibenik otkriva jedinstveno suglasje urbane poetike grada i njegova prirodnoga okoliša. Luka, koju s otvorenim morem povezuje Kanal sv. Ante, stoljećima je pokretač razvoja pomorstva, trgovine i svekolikoga gospodarskog uzleta grada. Na ulazu u kanal smještena je najznačajnija renesansna tvrđava na istočnoj obali Jadrana – tvrđava sv. Nikole.

Ona je zajedno tvrđavama sv. Mihovila, sv. Ivana i Šubićevac koje okružuju grad, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, potvrđene i u Domovinskom ratu.

 

 

 

Šibenska katedrala sv. Jakova, građena više od stotinu godina, svjedočanstvo je upornosti, odricanja i pobožnosti generacija Šibenčana. Posebna je po mnogočemu, ne samo u hrvatskom, već i u europskom graditeljstvu: u cijelosti je izgrađena od kamena. Jedinstvena je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara i to bez korištenja ikakvog vezivnog materijala. Jedinstvena je i među renesansnirn crkvama s pročeljem u obliku trolista, ali i po suglasju arhitekture i niza od 71 realističnog portreta na apsidama.

 

Dokumenti iz razdoblja gradnje katedrale svjedoče o doprinosu cjelokupne komunalne zajednice u njezinu podizanju, ali i mnogih pojedinaca, među kojima je najveći broj domaćih klesara, graditelja i zanatlija. Od njih je najznačajniji Juraj Matejev Dalmatinac, podrijetlom Zadranin s kojim Šibenčani 1441. godine sklapaju ugovor o njegovu preuzimanju dužnosti protumajstora šibenske stolne crkve. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg hrvatske urbanističke baštine.

U 15. i 16. st. Šibenik je jedno od najznačajnijih hrvatskih humanističkih i renesansnih središta. U njemu djeluju književnici Juraj Šižgorić, Antun i Faust Vrančić, Petar Divnić i Ivan Polikarp Severitan, glazbenici Ivan Šibenčanin, Julije Skjavetić i Ivan Lukačić, povjesničar Dinko Zavorović, slikari Nikola Vladanov i Juraj Aulinović, grafičari Martin Kolunić-Rota, Horacije Fortezza i Natal Bonifacij te mnogi kipari i graditelji iz kruga usko povezanog s Jurjem Matejevim Dalmatincem.

Faust Vrančić, znanstvenik i vizionar, leksikograf i pripovjedač, filozof i teolog, najznačajnija je hrvatska renesansna ličnost. Pisac prvoga hrvatskog rječnika, autor je i glasovite knjige projekata i izuma Machinae novae (Novi strojevi). Od njegovih mnogobrojnih zamisli ističe se crtež homo volans (leteći čovjek), prvi tiskani prikaz leta padobranom u povijesti. Crkva i samostan sv. Frane iz 14. st., prvo hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, stoljećima je značajno crkveno i kulturno žarište.

 

U samostanskoj zbirci čuva se više od 150 inkonabula i isto toliko vrijednih rukopisnih kodeksa, među kojima je i glasovita Šibenska molitva, prvi hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom. U crkvi su u izvornom obliku sačuvane orgulje znamenita hrvatskoga graditelja orgulja Petra Nakića, koji je djelovao u 18. st. O živom, suvremenom kulturnorn stvaralaštvu Šibenika svjedoči danas tradicionalni Međunarodni dječji festival Šibenik – Hrvatska.

Izvor: www.sibenik-tourism.hr